Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na
sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio
pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog
mora.
Površina:
Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067
km2.
Napučenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su
Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi
i ostali.
Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.
Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko
središte zemlje.
Dužina morske obale:
5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.
Broj otoka, hridi i
grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.
Najveći vrh:
Dinara 1831 m/nm
Klima:
U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava
umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske
obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta,
blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C,
kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz
21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.
Novac:
kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama,
poštama, putničkim agencijama, hotelima;
Jadransko more
Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad
Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat
djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a
južna spušta.
Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji
pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake
na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi
duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700),
te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama,
gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.
Hidro i Oceanografski
podaci
Dubine
Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara.
Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja
pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko
240 metara. Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena
gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj
dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.
Morsko dno
Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije
i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su
određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja
morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje.
Taj je process spor, no stalan.
Morske mijene
Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude.
U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome
dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar.
U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake
bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana.
Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom
punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove
su amplitude veoma nepravilne.
Morske struje
Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi
i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje
i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s
toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se
hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju.
Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim
razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu
doseći brzinu i od 4 čvora.
Slanost mora
Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva
se slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga
mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode.
U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu
zbog utjecaja rijeke Pad.
Temperatura mora
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske
temperature mora.
Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a
površinska
temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more
postaje sve
toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu
visoke
iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se
termokline,
tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu
razlikovati.
Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj.
izjednačavanje
temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5
m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara
temperature uglavnom
konstantne tijekom cijele godine.
Valovi na Jadranu
Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je
veći doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati. Njihova
jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj se način dobiva
miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija između atmosfere
i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je između
dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i
1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.
Meteorološki podaci
Klima
Mediteranska klima s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Prosječna
temperatura u primorju zimi 5 do 10 stupnjeva C, a ljeti 26 do 30 stupnjeva
C. Temperatura mora između 12 stupnjeva C u veljači i 25 stupnjeva C u kolovozu.
Vjetrovi
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.
Bura
Bura - sjeveroistočni (NE) vjetar, koji nastaje pri visokom tlaku zraka
nad kopnom i naglo uz punu snagu puše s kopna prema moru. Buru je teško predvidjeti,
ali postoje znakovi, koji je najavljuju: vršci obalnog gorja obavijeni su malim
oblačićima, a površina mora iz smjera sjeveroistoka prekrivena je krunama od
pjene. Kad krune morskih pjena dostignu vlastito plovilo, ubrzo će plovilo
zahvatiti i vjetar i to punom snagom. Što je udaljenost od obale kopna veća,
vjetar, a posebno njegovi naleti su slabiji. Bura ljeti obično puše nekoliko
sati, a rijetko potraje 1 do 2 dana. Izrazito jake bure pušu na području Kvarnera,
Velebitskog kanala, oko Šibenika, Splita, Pelješca i Dubrovnika.
Maestral
Maestral - smjera sjeverozapada (NW) i to pri visokom tlaku zraka.
Maestral je znak lijepog vremena, a obično počinje puhati oko 11 h. Može porasti
do 5 bofora i uspostaviti jedinstveno gibanje mora, no u večernjim satima prestaje,
da bi slijedećeg dana, nakon mirne noći, opet zapuhao prema istom pravilu.
Jugo
Jugo (Scirocco) - vlažan vjetar, koji puše s jugoistika. Od listopada
do kraja siječnja donosi velike količine oborina. Mrtvo more (slobodni valovi)
i "olovni" oblaci
na jugu znak su polaganog približavanja juga, koji uzrokuje bitno gibanje morskih
valova. Razdoblje juga traje često i po nekoliko dana, a mrtvo more može potrajati
još neko vrijeme. Ponekad, uz vjetar kiša donosi crveno-smeđi pijesak iz Afrike.
Samo nekoliko minuta dovoljno je, da vjetar promijeni smjer i da se jugo (SE)
pretvori u vrlo jaku buru (NE).
Nevera
Nevera (W) je jaki zapadni vjetar, koji donosi nevrijeme. Ljeti započinje
velikom žestinom, ali uglavnom kratko traje uz brzo i kratko gibanje mora.
Nakon nevremena obično dolazi do ugodnog osvježenja. Na Jadranskom moru pušu
još Libecco (SW) iz smjera jugozapada, Levantera (E) istoka i Tramontana (N)
sa sjevera. Pri stabilnom visokom tlaku zraka obično noću pušu vjetrovi s kopna,
a danju s mora.
Obavijesti o vremenu na Jadranskom moru
Obalne radio postaje emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze
za slijedeća 24 h na hrvatskom i engleskom jeziku:
Radio Rijeka UKW kanal 24: 05,35 h, 14,35 h, 19,35 h
Radio Split UKW kanali 07, 21, 23, 81: 05,45 h, 12,45 h, 19,45 h
Radio Dubrovnik UKW kanali 07, 04: 06,25 h, 13,20 h, 21,20 h
Stalne vremenske prognoze na VHF - odašiljačima
Vremenske prognoze na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku
za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se neprekidno svakih 10 minuta,
a aktualiziraju u 07,00 h, 13,00 h i 19,00 h (mjesno vrijeme). Sadrže pregled
situacije, kratku prognozu za slijedeća 24 sata i podatke o tlaku zraka.
Emitiranje je na:
VHF-kanalu 73 za sjeverni Jadran / zapadna obala Istre
VHF-kanalu 69 za sjeverni Jadran / istočni dio
VHF-kanalu 67 za srednji Jadran / istočni dio
VHF-kanalu 73 za jućni Jadran / istočni dio
Dalmatinska kuhinja
Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano
kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja,
povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se
ova kuhinja smatra veoma zdravom.
Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i
slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to
otkrivaju (Grk : s otoka Korčule; Prcs otoka Hvara). Čuvena vina uključuju
Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić
and s otoka Hvara... te Pošip i Grks Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija
iz Dubrovnika, itd., i također Prošek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu
i travarice i likere (Maraskino, Vlahov).
Iako, čak i danas, svako područje
spravlja određena jela na svoj, jedinstveni način, dalmatinska kuhinja predstavlja
zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka
Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih
u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme
starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj
pizzi). Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina)
na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice),
rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj
juhi ili kao rižoto.
Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski
but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim
sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim
maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinaje također veoma cijenjena, osobito
kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz
s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif,) Dalmatinski gulaš
(pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani.
Kuhano povrće je također
omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog
i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog
s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi
loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim
rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti
osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko
voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja (rafioli, mandulat, smokvenjak,
paprenjaci s otoka Hvar - rožata
Dalmatinska vina
U Dalmaciji je vino I danas jednako vazno kao sto je bilo u doba cara Dioklecijana
.
U svom traktatu "Banket Znanstvenika", grcki pisac Athenaios je napisao:
"Na otoku Visu proizvode vino kojemu ni jedno drugo nije ravno." Vinova loza,
osuncana tokom cijele godine, raste na krsovitom terenu sto rezultira visoko
kvalitetnim vinima.
Dalmacija obiluje velikim brojem razlicitih izvornih vrsta
grozđa (Postoji čak 700 vrsta vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom).
Neki od najpoznatijih su Dingac i Postup s Peljeskog poluotoka, Posip i Grk
s Korcule; Marastina s Lastova te Plavac, Plavac Mali i Babic.
Na jugu ljudi
uz jelo piju bevandu (teško crno vino bogata
okusa pomiješano s običnom vodom), a u sjeverozapadnim područjima gemišt(suha,
aromatična vina pomiješana s mineralnom vodom).