Charter Croazia Charter Croazia, Noleggio Barche in Croazia

Najam plovila u Hrvatskoj Najam plovila u Hrvatskoj, Hrvatski

Yacht charter Croatia Yacht charter Croatia, boat rental and yacht hire in Croatia

Yachtcharter Kroatien Yachtcharter Kroatien, Njemački

O Hrvatskoj

Zemljopisni položaj:

Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:

Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:

4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Državno uređenje:

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:

Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:

5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena:

1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najveći vrh:

Dinara 1831 m/nm

Klima:

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac:

kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima;

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu.

Hidro i Oceanografski podaci

Dubine

Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.

Morsko dno

Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan.

Morske mijene

Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.

Morske struje

Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.

Slanost mora

Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.

Temperatura mora

Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj. izjednačavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.

Valovi na Jadranu

Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je veći doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati. Njihova jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj se način dobiva miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je između dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.

Meteorološki podaci

Klima

Mediteranska klima s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama. Prosječna temperatura u primorju zimi 5 do 10 stupnjeva C, a ljeti 26 do 30 stupnjeva C. Temperatura mora između 12 stupnjeva C u veljači i 25 stupnjeva C u kolovozu.

Vjetrovi

Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo.

Bura

Bura - sjeveroistočni (NE) vjetar, koji nastaje pri visokom tlaku zraka nad kopnom i naglo uz punu snagu puše s kopna prema moru. Buru je teško predvidjeti, ali postoje znakovi, koji je najavljuju: vršci obalnog gorja obavijeni su malim oblačićima, a površina mora iz smjera sjeveroistoka prekrivena je krunama od pjene. Kad krune morskih pjena dostignu vlastito plovilo, ubrzo će plovilo zahvatiti i vjetar i to punom snagom. Što je udaljenost od obale kopna veća, vjetar, a posebno njegovi naleti su slabiji. Bura ljeti obično puše nekoliko sati, a rijetko potraje 1 do 2 dana. Izrazito jake bure pušu na području Kvarnera, Velebitskog kanala, oko Šibenika, Splita, Pelješca i Dubrovnika.

Maestral

Maestral - smjera sjeverozapada (NW) i to pri visokom tlaku zraka. Maestral je znak lijepog vremena, a obično počinje puhati oko 11 h. Može porasti do 5 bofora i uspostaviti jedinstveno gibanje mora, no u večernjim satima prestaje, da bi slijedećeg dana, nakon mirne noći, opet zapuhao prema istom pravilu.

Jugo

Jugo (Scirocco) - vlažan vjetar, koji puše s jugoistika. Od listopada do kraja siječnja donosi velike količine oborina. Mrtvo more (slobodni valovi) i "olovni" oblaci na jugu znak su polaganog približavanja juga, koji uzrokuje bitno gibanje morskih valova. Razdoblje juga traje često i po nekoliko dana, a mrtvo more može potrajati još neko vrijeme. Ponekad, uz vjetar kiša donosi crveno-smeđi pijesak iz Afrike. Samo nekoliko minuta dovoljno je, da vjetar promijeni smjer i da se jugo (SE) pretvori u vrlo jaku buru (NE).

Nevera

Nevera (W) je jaki zapadni vjetar, koji donosi nevrijeme. Ljeti započinje velikom žestinom, ali uglavnom kratko traje uz brzo i kratko gibanje mora. Nakon nevremena obično dolazi do ugodnog osvježenja. Na Jadranskom moru pušu još Libecco (SW) iz smjera jugozapada, Levantera (E) istoka i Tramontana (N) sa sjevera. Pri stabilnom visokom tlaku zraka obično noću pušu vjetrovi s kopna, a danju s mora.

Obavijesti o vremenu na Jadranskom moru

Obalne radio postaje emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze za slijedeća 24 h na hrvatskom i engleskom jeziku:

Radio Rijeka UKW kanal 24: 05,35 h, 14,35 h, 19,35 h
Radio Split UKW kanali 07, 21, 23, 81: 05,45 h, 12,45 h, 19,45 h
Radio Dubrovnik UKW kanali 07, 04: 06,25 h, 13,20 h, 21,20 h

Stalne vremenske prognoze na VHF - odašiljačima

Vremenske prognoze na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se neprekidno svakih 10 minuta, a aktualiziraju u 07,00 h, 13,00 h i 19,00 h (mjesno vrijeme). Sadrže pregled situacije, kratku prognozu za slijedeća 24 sata i podatke o tlaku zraka.

Emitiranje je na:

VHF-kanalu 73 za sjeverni Jadran / zapadna obala Istre
VHF-kanalu 69 za sjeverni Jadran / istočni dio
VHF-kanalu 67 za srednji Jadran / istočni dio
VHF-kanalu 73 za jućni Jadran / istočni dio

Dalmatinska kuhinja

Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom.

Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju (Grk : s otoka Korčule; Prcs otoka Hvara). Čuvena vina uključuju Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić and s otoka Hvara... te Pošip i Grks Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika, itd., i također Prošek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu i travarice i likere (Maraskino, Vlahov).

Iako, čak i danas, svako područje spravlja određena jela na svoj, jedinstveni način, dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi). Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto.

Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinaje također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif,) Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani.

Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja (rafioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata

Dalmatinska vina

U Dalmaciji je vino I danas jednako vazno kao sto je bilo u doba cara Dioklecijana .

U svom traktatu "Banket Znanstvenika", grcki pisac Athenaios je napisao: "Na otoku Visu proizvode vino kojemu ni jedno drugo nije ravno." Vinova loza, osuncana tokom cijele godine, raste na krsovitom terenu sto rezultira visoko kvalitetnim vinima.

Dalmacija obiluje velikim brojem razlicitih izvornih vrsta grozđa (Postoji čak 700 vrsta vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom). Neki od najpoznatijih su Dingac i Postup s Peljeskog poluotoka, Posip i Grk s Korcule; Marastina s Lastova te Plavac, Plavac Mali i Babic.

Na jugu ljudi uz jelo piju bevandu (teško crno vino bogata okusa pomiješano s običnom vodom), a u sjeverozapadnim područjima gemišt(suha, aromatična vina pomiješana s mineralnom vodom).

PRIKAZI POPULARNA PLOVILA

PARTNERSKE WEB STRANICE

www.sailing-boats-croatia.com - Croatia sailing holidays, all about sailing boats in Croatia, bareboat sailing boats, skippered yacht charter and luxury sailing yachts in the Adriatic
www.gulet-charter-croatia.com - Adriatic cruising along the coast of Croatia onboard gulets and gulet charter in Croatia with fully equiped motorsailers in all inclusive options
www.magicyachting.com - yacht charter company and charter broker for Croatia providing charter service of sailing and motor yachts, catamarans and gulets. Exclusive represents Croatia Yachting Charter.
Plovilo
Ležajevi
Baza
Proizvodac
Godiste