Adriatic sea and weather

Adriatic sea and weather Destinacijski vodič

Jadransko more

Jadran je najsjeverniji dio Mediteranskog mora. Proteže se od Otrantskih vrata (gdje se spaja s Jonskim morem) do sjeverozapada, gdje završava u pokrajini Veneto u Italiji. U Jadranu ima više od 1.300 otoka, a većina ih se nalazi duž hrvatske obale.

Dubine             

Jadransko more podijeljeno je na tri bazena. Najplići je onaj u Istri čija dubina ne prelazi 50 metara. Uputimo li se od Pule prema jugu, morsko se dno polako spušta, stvarajući dugačku, usku dolinu koja se proteže od Žirja prema Italiji. Najveća dubina ondje iznosi oko 240 metara. Odande se dno, pak, podiže prema grebenu Palagruže gdje dubina nije veća od 130 metara. Dalje prema jugu, dno se strmo spušta prema bazenu južnog Jadrana, gdje najveća izmjerena dubina iznosi 1.233 metra.

Morsko dno

Izgled podvodnog reljefa posljedica je tektonskih kretanja, abrazije ili erozije koje su se odvijale prije nekoliko milijuna godina u doba kada su neki dijelovi morskog dna bili kopno ili obalno područje. Neravnomjerna područja dna stalno se smanjuju uslijed taloženja nanosa šljunka s kopna. Ovo je relativno spor, ali stalan proces. Konfiguracija morskog dna pruža savršene uvjete za bogatu i raznoliku floru Jadrana, idealnu za istraživanje.

Morske mijene

Amplitude plime i oseke u Jadranskom moru relativno su male. U južnom dijelu razlika je rijetko veća od četrdeset centimetara, dok je u sjevernom nešto viša tako da u Istri i Tršćanskom zaljevu dosegne do 1 metra. U nekim uskim kanalima i zaljevima plima može znatno narasti kada puše snažni jugoistočnjak. Taj je fenomen karakterističan za velike i duboke zaljeve južnog Jadrana. Morske su mijene mješovitog tipa što znači da je njihov ritam poludnevni, dvije visoke i dvije niske vode, tijekom mladog i punog Mjeseca te dnevnog tipa tijekom prve i posljednje četvrtine dana. Njihove su amplitude vrlo nepravilne.

Morske struje

Morske struje javljaju se pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi te razlikama u salinitetu. S obzirom na smjer, mogu biti horizontalne ili vertikalne. Postoje i struje dna koje se javljaju kao posljedica kretanja vode od toplijih područja prema hladnijima tijekom čega površinski sloj postane hladan i spušta se prema morskom dnu. Morske struje su jedva primjetne u Jadranskom moru. Njihova se brzina mijenja u određenim područjima, ali to također ovisi i o vremenskim razdobljima. Najčešće struje u Jadranskom moru kreću se u smjeru kazaljke na satu od Otrantskih vrata prema sjeveru, duž obale Jadrana i natrag južno duž obale Italije. Prosječna brzina struja u Jadranu iznosi 0,5 čvorova.

Salinitet mora

Ukupna količina soli rastopljene na jedan kilogram morske vode zove se salinitet. Obično se izražava u promilima. Salinitet Jadranskog mora u prosjeku iznosi 38.30 promila odnosno na 1 kg vode rastopljeno je 38,30 g soli. U sjevernom dijelu Jadrana salinitet je nešto manji nego u njegovom srednjem i južnom dijelu zbog utjecaja rijeke Po. Salinitet Jadranskog mora manji je nego u Mediteranu budući da u Jadran utječe trećina slatke vode koja odlazi u Mediteran.

Temperatura mora

Godišnje promjene u temperaturama površine mora prilično su izražene u Jadranu. Prosječna godišnja temperatura iznosi 17,5°C. More je najhladnije tijekom zime kada se prosječna temperatura površine spusti na 11°C. No u rijetkim slučajevima može se spustiti i do 7°C ili niže. U proljeće more ponovno zatopli i temperatura površine naraste do 18°C. Ljeti površina mora doseže visoku prosječnu temperaturu od 22 do 25°C, dok na južnom Jadranu i u Istri može dosegnuti i do 27°C.

Dijelovi vodenog stupca koji imaju istu temperaturu, tzv. termoklinovi, u Jadranu su vrlo izraženi. Ovi termoklinovi najvidljiviji su u ljetnim mjesecima. Možemo primijetiti prvi termoklin na dubini od 3 do 5 metara, sljedeći na oko 12 metara, zatim još jedan na 18 metara, dok je ispod 30 metara temperatura uglavnom konstantna tijekom cijele godine. Zimi temperatura mora obično bude jednaka kroz cijeli vodeni stupac. 

Valovi u Jadranu

Valovi se prvenstveno javljaju kao posljedica vjetra. Što je veći doseg odnosno površina kojom puše vjetar, to će valovi biti veći. Hrvatska obala sa svojim brojnim otocima smanjuje doseg, a to znači da valovi ostaju relativno mali te je jedrenje sigurno i ugodno. Najčešće su valovi u Jadranu visoki između 0,5 i 1,5 metara te vrlo rijetko prelaze 5 metara na otvorenome moru tijekom zime.

 Vrijeme u Hrvatskoj

Klimatski i vremenski uvjeti

Klima na Jadranu je tipična mediteranska, s blagim, kišovitim zimama te vrućim i sušnim ljetima. Vremenska temperatura se mijenja, ovisno o području pa tako ljetne temperature u srpnju mogu doseći 34°C u sjevernom dijelu, dok u južnim dijelovima mogu narasti i do 38°C. Zimi najhladnije temperature bilježe sjeverni dijelovi Jadrana (čak do -16°C), dok u južnim krajevima ne prelaze +6°C.

Na vremenske uvjete na Jadranu utječe općenita vremenska situacija na Mediteranu, kao i lokalni klimatski uvjeti. Općenito, do lipnja prevladavaju blagi do umjereni vjetrovi s povremenim olujama, dok se u srpnju i kolovozu češće izmjenjuju razdoblja bonace i oluja. Od rujna nadalje vjetrovi ponovno jačaju.

Vjetrovi

Bura i jugo su glavni vjetrovi na Jadranu. Prevladavaju u zimskom razdoblju, od rujna do svibnja. Ljeti najčešće puše maestral.

Bura


Bura je hladan i suh sjeveroistočni vjetar. Puše s kontinenta odnosno s istočne strane Jadrana prema otvorenom moru te donosi vedro vrijeme. Počinje naglo i puše u naletima prema moru. Najjača je u Velebitskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Slika prikazuje tipične koridore bure: (1) Tršćanski zaljev, (2) Kvarner, (3) Velebitski kanal, (4) Šibenik, (5) Split – Makarska, (6) Pelješac i (7) Dubrovnik. Ljeti bura puše kao lokalni vjetar i traje samo nekoliko dana, dok zimi može trajati i do dva tjedna.

Jugo

Jugo je topao i vlažan istočni-jugoistočni vjetar, popraćen teškom naoblakom i kišom. To nije nagli vjetar poput bure budući da mu treba 36-38 sati da se razvije. Puše na cijelom Jadranu. Ljeti više puše kao lokalni vjetar i češći je u južnom dijelu Jadrana. Između ožujka i lipnja puše i na Sjevernom Jadranu.

Maestral

Maestral je lokalni, zapadni vjetar koji puše s mora, uglavnom ljeti. Obično počinje između 10 i 11 sati ujutro, svoju najveću jačinu postiže između 2 i 3 sata popodne te se stiša u sumrak. Donosi lijepo vrijeme i obično je popraćen bijelim oblacima. Dok bura i jugo, svaki na svoj način, jedriličarima donosi uzbuđenje i izazov, maestral jamči čisti užitak tijekom kojega se bez straha predajete moru.

Drugi vjetrovi

Burin, sjeveroistočni vjetar, puše ljeti s kontinenta, obično ujutro. Tramontana je sjeverni vjetar, vrsta bure, dok je levant također vrsta bura, no puše s istoka. Pulenat puše sa zapada, a lebić s jugozapada. Nevera, koja snažno puše sa zapada, dolazi kao oluja ili u naletima. U ljetnim mjesecima oluje na Jadranu su nagle i snažne te stvaraju valove koji kratko traju. Oluje na Jadranu imaju prednost: ne traju dugo te neke od njih za sobom ostavljaju ugodno hladan zrak. Tijekom razdoblja visokog tlaka, Jadran također ima klasičan ritam vjetrova: vjetrovi s kontinenta pušu noću, a oni s mora danju.

Vremenske prognoze

Obalne radio-postaje emitiraju vremenske prognoze na hrvatskom i engleskom jeziku nekoliko puta na dan koje e uključuju opću vremensku situaciju, poruke i prognoze za iduća 24 sata. Vremenske prognoze emitiraju se u sljedećim UTC terminima (UTC + 1 h = CET; CET + 1 h = CE ljetno vrijeme):

  • Rijeka Radio VHF kanal 24 – 05:35, 14:35, 19:35
  • Split Radio VHF kanali 21, 23, 07, 28 – 05:45, 12:45, 19:45
  • Dubrovnik Radio VHF kanali 04, 07 – 06:25, 13:20, 21:20