Jadransko more, vrijeme i uvjeti za jedrenje

Činjenice o Mediteranskom Jadranskom Moru

Jadransko more je najsjeverniji dio Sredozemnog mora. Proteže se od Otrantskog tjesnaca (gdje se spaja s Jonskim morem) prema sjeverozapadu gdje završava u regiji Veneto u Italiji. Postoji više od 1.300 otoka u Jadranu, a većina njih nalazi se uz hrvatsku obalu.

Dubina Jadranskog Mora

Mediteransko Jadransko more podijeljeno je u tri različite cjeline u odnosu na dubinu:

1. Sjeverni bazen: Sjeverni dijelovi Jadranskog bazena u blizini Istre su relativno plitki, dosežući dubinu od 50 metara. Temperatura ovih toplijih voda je relativno visoka i ima mnogo morskih životinja. Stoga je sjeverna površina Jadranskog mora poznata po ribolovu i drugim vodenim aktivnostima.
2. Središnji bazen: Krećući se južno od istarskog poluotoka, dno počinje padati u obliku lijevka, tvoreći vertikalnu dolinu koja se proteže između otoka Žirje južno od Slovenije i jugoistočne regije Italije. Maksimalna dubina je oko 240 m. Površinska voda bazena je topla, a ispod površine su mnogo niže temperature, stvarajući okruženje pogodno za raznoliki morski život.
3. Južni bazen: Južni Jadran ima najdublje vode, posebno u blizini grebena Palagruža, gdje morsko dno strmo pada do maksimalne dubine od 1.233 metra. Ovaj bazen je usko povezan s Jonskim morem, donoseći dublje i hladnije mediteranske struje koje utječu na kretanje vode i raznolikost morskog života.

Jedan od najvažnijih aspekata koji doprinosi ekološkoj raznolikosti Mediteranskog Jadranskog mora je njegova topografija, jer se može pronaći jedinstveno mjesto za plivanje i uživanje u ljepoti morskog života i fascinantnim prizorima za one koji vole ronjenje.

Morsko Dno Mediteranskog Jadranskog Mora

Podvodni oblici Jadrana karakterizirani su različitim procesima tektonike, erozije i taloženja sedimenata, prirodno oblikovani kroz vrijeme i povijest u jednu od složenijih regija morskog dna:

• Tektonika i Erozija: Prije nekoliko milijuna godina, tektonske sile na Zemljinoj kori dovele su do spuštanja i podizanja dijelova morskog dna, čime je nastala topografija Jadranskog morskog dna. Ti dijelovi Zemljine površine koji su bili svježe kopno sada su ispod razine mora i stoga imaju nepravilne oblike i konture.
• Sedimentacija: Sedimentni naslage ušća rijeka zajedno sa sedimentima iz obalne erozije talože se duž morskog dna, čime se postupno podižu tektonski pokreti i minerali koji obogaćuju more. Iako je slojevitost građevinskih materijala spora i postojana, ona nikada ne prestaje, pružajući tako okruženje za taloženje hranjivih tvari i poticanje određenih vrsta oceanske vegetacije.

Ovo dinamično morsko dno pruža idealna staništa za morski život, podržavajući sve od livada morske trave do koraljnih grebena, čineći Jadran jednim od ekološki najživljih područja Mediterana.

Plime na Mediteranskom Jadranskom Moru 

Treba napomenuti da su plime u Mediteranskom Jadranskom moru blage po amplitudi i da se razlikuju u svojoj amplitudi u sjevernom i južnom dijelu iz sljedećih razloga.

Južni Jadran: Plime su ovdje prilično slabe, s razlikom koja obično ne prelazi 40 centimetara, uglavnom zato što Jadransko more nije duboko povezano s Mediteranskim morem.

Sjeverni Jadran: Razlike u plimi su prilično izražene u ovom području, s amplitudom koja ponekad doseže 1 m, posebno u regijama poput Tršćanskog zaljeva duž istarske obale. Uski kanali i zaljevi s uskim vratima sami će ublažiti visoke razine vode i stoga povećati lokalne razine vode kada su plime u tijeku.

Ponekad uzastopno pun mjesec i novi mjesec podižu i stvaraju ritam plima Jadranskog mora.

Morske Struje u Mediteranskom Jadranskom Moru

Morske struje u Mediteranskom Jadranskom moru su stvarni fenomen, a glavni čimbenici koji uzrokuju njihovu prisutnost uključuju temperaturu, vjetar, tlak i razlike u salinitetu: 

Glavni tok struja: Struje Jadrana nastaju od istarskog poluotoka duž hrvatske obale i sjevernog Jadrana, a zatim se okreću prema dolje uz talijansku obalu i vraćaju se prema jugu. 

Vertikalne i donje struje: Vertikalne struje nastaju kada postoje razlike u temperaturi i gustoći vode između gornjih i donjih slojeva, tako da hladnija, gušća voda uzrokuje tok prema dolje do morskog dna. Temperaturni gradijenti također uzrokuju donje struje, koje se sporo kreću i pomiču hladnije slojeve vode ispod toplijih struja Prosječna brzina ovih struja je oko 0,5 čvorova, što je općenito sporo, ali ove struje su značajne jer pomažu u kretanju topline na različite lokacije diljem Jadrana, čineći tamošnje ekosustave bogatijima. 

Salinitet Mediteranskog Jadranskog Mora 

Mediteransko Jadransko more ima prosječni salinitet od 38,3 promila (‰), što pokazuje regionalnu varijabilnost:

• Sjeverni Jadran: Dotok slatke vode razrjeđuje salinitet, čineći sjeverni Jadran manje slanim od središnjeg i južnog bazena.
• Središnji i Južni Jadran: Ovdje je salinitet viši, bliži ukupnom prosjeku Mediterana, jer je utjecaj slatke vode manji.

Jadran prima oko trećine ukupne slatke vode koja ulazi u Mediteran, što utječe na razine saliniteta. Ovaj gradijent saliniteta podržava raznolika morska staništa, od bočatih voda u blizini ušća rijeka do slanijih zona u dubljim dijelovima mora.

Temperatura Mediteranskog Jadranskog Mora 

Mediteransko Jadransko more pokazuje značajne promjene temperature tijekom godišnjih doba:

• Zima: Prosječna temperatura površine je 11 stupnjeva Celzija, koja može pasti na oko 7 stupnjeva Celzija u nekoliko sjevernih dijelova tijekom hladnih razdoblja.

• Proljeće: Temperature počinju rasti i dosežu oko 18 stupnjeva Celzija, što implicira dolazak toplijeg razdoblja Jadrana.
• Ljeto: Površinske temperature variraju od oko 22 do oko 25 stupnjeva Celzija tijekom ljetne sezone, čineći je najtoplijom sezonom za Jadran. U nekim regijama na jugu, kao i područjima oko Istre, temperature ponekad dosežu do oko 27 stupnjeva Celzija, stvarajući povoljne uvjete za brojne vodene aktivnosti poput plivanja i ronjenja.

Neke dodatne temperaturne slojevitosti vode iz mora, kao što su nekoliko termoklina, karakteristika su Jadranskog mora. Prvi sloj termoklina nalazi se na dubini od 3 do 5 metara, dok se druga dva nalaze na 12 i 18 metara dubine. Ovi termoklini su izraženiji tijekom ljetne sezone, dok je zimi temperatura vode gotovo ista bez obzira na dubinu vode.

Valovi u Mediteranskom Jadranskom Moru

Kako se u Jadranskom moru ne razvijaju mnogi valovi, posebno na hrvatskim obalama zaštićenim brojnim otocima, često se pokazuje da je pod relativno niskim stresom valova. To stvara idealne uvjete za opuštajući odmor na jedrenju, gdje udobnost ima prednost nad nemirnim morem.

Gosti mogu uživati u glatkom krstarenju, mirnim sidrištima i bezbrižnom istraživanju zadivljujuće hrvatske obale. S mirnim vodama i pouzdanim vremenom, svako putovanje osjeća se sigurno, privlačno i savršeno za nezaboravne uspomene na moru.

Blagi uvjeti za jedrenje također čine Hrvatsku izvrsnim izborom za obitelji, početnike u jedrenju i one koji traže opušteniji tempo na vodi. Od izlaska do zalaska sunca, Jadran nudi savršenu kombinaciju mira i avanture, čineći svaki dan na brodu radošću.

Prosječna visina valova: U većini do sada razmatranih zona, visine valova variraju od 0,5 do 1,5 m, što čini jedrenje i vodene aktivnosti sigurnima i ugodnima.

Visina valova na otvorenom moru: Tijekom zime i na molovima otvorenog mora, visine valova mogu doseći iznad 5 m u nekim slučajevima zbog jakih vjetrova, koji su česti u ovom području.

To čini Jadransko more možda najplovnijim dijelom Mediterana s relativno nižim aktivnostima valova, što pomaže privući jedriličare, plivače, avanturiste i većinu entuzijasta vodenih aktivnosti tijekom cijele godine. Mirni i predvidljivi uvjeti čine ga idealnim odredištem za obiteljske odmore na jedrenju, izlete po otocima i prve plovidbene doživljaje. U kombinaciji s kristalno čistim vodama i zadivljujućim obalnim krajolicima, Jadran nudi sigurno, ali nezaboravno igralište za ljubitelje mora svih vrsta.

Morski psi u Mediteranskom Jadranskom Moru

Neke vrste morskih pasa mogu se vidjeti u Jadranskom moru, uključujući, ali ne ograničavajući se na: Veliku bijelu psinu, plavu psinu i lisicu psinu.

Vrste morskih pasa: Iako postoje neke velike vrste morskih pasa, napadi morskih pasa su izuzetno rijetki, jer je posljednji zabilježeni incident u Hrvatskoj bio 2008. godine, dok je posljednji smrtonosni napad morskog psa zabilježen 1974. godine.

Populacija morskih pasa u Mediteranskom Jadranskom moru općenito je pitoma, a viđenja su rijetka, što ga čini sigurnim okruženjem za plivače i ronioce. Međutim, ova stvorenja su vitalna za morski prehrambeni lanac Jadrana, pomažući održavanju ekološke ravnoteže kontroliranjem populacija drugih morskih životinja.

Klima i Vrijeme na Jadranskom Moru

Klima na Jadranu je tipično mediteranska, s blagim kišnim zimama i vrućim i suhim ljetima. Temperatura zraka mijenja se ovisno o području. Tako ljetne temperature u srpnju mogu doseći do 34°C u sjevernom dijelu, dok u južnom dijelu mogu doseći čak 38°C. U zimi, najniže temperature zabilježene su u sjevernom Jadranu (čak do -16°C), dok u južnom dijelu neće prelaziti +6°C.

Vremenski uvjeti na Jadranu pod utjecajem su opće vremenske situacije u Mediteranu i lokalnih klimatskih uvjeta. Općenito govoreći, lagani do umjereni vjetrovi s nekoliko oluja prevladavaju do lipnja. U srpnju i kolovozu dolazi do razdoblja smirenja i oluje su češće. Od rujna nadalje vjetrovi su opet jači. 

Vjetrovi na Jadranskom Moru

Bura i jugo su glavni vjetrovi na Jadranu. Prevladavaju u zimskom razdoblju od rujna do svibnja. Prevladavajući vjetar ljeti je maestral. Ispod možete provjeriti kratak sažetak vjetrova na Jadranskom moru, ali smo također pripremili detaljan vodič o jadranskim vjetrovima.

Bura

Bura je hladan i suh sjeveroistočni vjetar. Puše s kopna, tj. s istočne strane Jadrana prema otvorenom moru i donosi vedro vrijeme. Počinje naglo i puše u naletima prema moru. Najjača je u Velebitskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Slika prikazuje tipične "bura" koridore: (1) Tršćanski zaljev, (2) Kvarner, (3) Velebitski kanal, (4) Šibenik, (5) Split - Makarska, (6) Pelješac i (7) Dubrovnik. Ljeti bura puše kao lokalni vjetar i traje samo nekoliko dana. Zimi može trajati do dva tjedna.

Jugo

Jugo je topao, vlažan istočno-jugoistočni vjetar. Prati ga teški oblaci i kiša. Nije iznenadni vjetar poput bure jer mu treba 36-38 sati da se razvije. Puše diljem Jadrana. Ljeti se može pojaviti kao lokalni vjetar i češći je u južnom dijelu Jadrana. Između ožujka i lipnja puše i na sjevernom Jadranu.

Maestral

Maestral je lokalni zapadni vjetar koji puše s mora, uglavnom ljeti. Obično počinje između 10 i 11 ujutro i doseže svoju najveću snagu između 14 i 15 sati, a smiruje se pri zalasku sunca. Donosi lijepo vrijeme. Obično ga prate bijeli oblaci. Dok bura i jugo svaki na svoj način nude jedriličarima uzbuđenje i izazov, maestral jamči čisto zadovoljstvo tijekom kojeg se možete prepustiti moru bez straha.

Ostali vjetrovi

Burin, sjeveroistočni, puše ljeti s kopna, obično ujutro. Tramontana je vrsta bure; to je sjeverni vjetar. Druga vrsta bure je istočni Levante. Pulenat puše sa zapada, a lebić s jugozapada. Nevera, snažan zapadni vjetar, dolazi kao oluja ili nalet. U ljetnim mjesecima, oluje na Jadranu su iznenadne i snažne te proizvode kratkotrajni val. Jadranske oluje imaju prednost: ne traju dugo, a neke od njih ostavljaju za sobom ugodno hladan zrak. Tijekom razdoblja visokog tlaka, Jadran također ima klasični ritam vjetrova: vjetrovi s kopna tijekom noći i s mora tijekom dana.

Vremenski Izvještaji

Obalne radio stanice emitiraju vremenske izvještaje na hrvatskom i engleskom jeziku nekoliko puta dnevno. Izvještaji uključuju opći izvještaj o vremenskoj situaciji, poruke i prognozu za sljedeća 24 sata. Vremenski izvještaji emitiraju se u sljedećim UTC vremenima (UTC + 1 h = CET; CET + 1 h = CE ljetno vrijeme):

• Rijeka Radio VHF Kanal 24 – 05:35, 14:35, 19:35
• Split Radio VHF Kanali 21, 23, 07, 28 – 05:45, 12:45, 19:45
• Dubrovnik Radio VHF Kanali 04, 07 – 06:25, 13:20, 21:20

Uvjeti jedrenja na Jadranskom moru po regijama

Uvjeti jedrenja u Istri

Uvjeti jedrenja u Kvarneru

Uvjeti jedrenja u Sjevernoj Dalmaciji

Uvjeti jedrenja u Srednjoj Dalmaciji

Uvjeti jedrenja u Južnoj Dalmaciji