Hrvatska, sa svojom razvedenom obalom uz Jadransko more, dom je nekima od najčarobnijih svjetionika na svijetu. Ove vitke kamene kule, često smještene na osamljenim otočićima ili na stjenovitim liticama, stoljećima su vodile pomorce. One nisu samo svjetionici nautičarima, nego i prozori u bogatu pomorsku baštinu Hrvatske.

Naslijeđe hrvatskih svjetionika

Uzduž Jadrana podignuto je više od stotinu svjetionika, a svaki nosi svoju priču i osebujnu arhitekturu. Neki su odoljeli zubu vremena, drugi su pažljivo obnovljeni i prilagođeni suvremenim sadržajima. Danas mnogi od njih nude jedinstven spoj povijesnog šarma i modernog komfora.

Pripremili smo za vas popis sedam najimpozantnijih hrvatskih svjetionika, a mnogi su dostupni i za najam.

Svjetionik Struga: Koraljni čuvar

Smješten na Lastovu, približno na sredini južne obale otoka, Struga usmjerava nautičare koji uplovljavaju u uvalu Skrivena Luka. Svjetionik je sagrađen 1839., na visini od oko 70 metara, na samom rubu litice i pruža uistinu veličanstven vidik.

Na sjevernoj strani rta borovi skrivaju plaže i zabačene uvale, a mjesto Lastovo udaljeno je 10 km. Kao i mnogi otoci u Dubrovačkoj regiji, Lastovo sa svojom netaknutom prirodom poziva na istraživanje.

Ovo je mjesto poznato po tome što je ovdje izvađeno najveće koraljno stablo Jadrana, pa je odlično za ronjenje s maskom.

Veli Rat: Veličanstveni svjetionik

Jedan od najprepoznatljivijih svjetionika je Veli Rat na otoku Dugom otoku (Zadarska regija). „Kula” svjetionika izranja iz guste borove šume koja pokriva otok. Visok je 42 metra, što ga čini najvišim na Jadranu.

Sagrađen je 1849., a legenda kaže da su zidovi premazani tisućama bjelanjaka kako bi bolje odolijevali vjetru i moru. U dvorištu se nalazi kapelica svetog Nikole, zaštitnika pomoraca.

Da je ovaj svjetionik doista poseban, potvrđuje i činjenica da je uvijek imao svjetioničara i da se za to radno mjesto čeka u redu.

Palagruža: Otok legendi

Svjetionik na Palagruži sagrađen je 1875. na istoimenom otočiću, točno na sredini Jadrana, između talijanske i hrvatske obale, a administrativno pripada Splitskoj regiji. Riječ je o najudaljenijem hrvatskom otoku, dugom oko 1400 metara, širokom 300 metara i visokom 90 metara. Najbolje mu je prići iz Komiže na otoku Visu. Na njegovoj najvišoj točki podignut je svjetionik. Zgrada impresionira gabaritima i klesanim kamenom, zamišljena kako bi pokazala moć Austro-Ugarske, jer je to bila granica Carstva i prva točka koju su mornari ugledali pri plovidbi uz obalu.

Legenda kaže da je upravo ovdje pokopan grčki junak Diomed, a neka arheološka istraživanja tu predaju i podupiru.

Sušac: Otok dvaju lica

Ovaj svjetionik nosi ime otoka na kojem se nalazi. Sa svih strana okružuje ga beskrajno pučinsko more. Kamena prizemnica podignuta je 1878. na najvišoj točki otoka, oko 100 metara nad morem, na rubu stijene. I prije gradnje svjetionika otok je bio poznat, o čemu svjedoče nalazišta i arheološki ostaci.

Na Sušcu žive samo svjetioničari i povremeno pastir koji dovodi ovce zbog osobite ispaše. Zamislite kako je biti svjetioničar na ovakvu mjestu.

Zanimljivost: na sjevernom dijelu otoka nalazi se morsko jezerce do kojeg se iz mora stiže zaronivši kroz špilju.

Host: Engleska posveta

Svjetionik Host vjerojatno je jedna od prvih znamenitosti koju mnogi putnici ugledaju kada trajekt ili jahta prilaze Visu. Smješten je tik ispred grada Visa. Otočić i njegov svjetionik nose ime po engleskom časniku Siru Williamu Hostu koji je 1811. sudjelovao u obližnjoj bitci. U ogledu Engleza i Francuza Sir Host je, razumije se, odnio pobjedu.

Prišnjak: Vrata Kornata

Prišnjak je svjetionik sagrađen 1886. na istoimenom otočiću koji usmjerava nautičare pri uplovljavanju u murterski arhipelag. Sam otočić ostavlja snažan dojam jer je prekriven „kamenom čipkom“, suhozidima koji ga dijele na sitne poljoprivredne parcele.

Dok ste u ovim vodama, nemojte propustiti posjetiti Nacionalni park Kornati, udaljen svega 6 nautičkih milja.

Porer: Izazov istarske obale

Svjetionik Porer fascinira položajem na istoimenom otočiću. Ova kamena ljepotica nalazi se oko 2,5 kilometra od obale Istre i mjesta Premantura, a sa svih je strana okružuje otvoreno more. Podignut je 1833., a gradnja je, u tako surovim vremenskim i prirodnim uvjetima, zasigurno bila pravi pothvat.

Suvremena preobrazba: svjetionici kao luksuzna utočišta

Mnogi hrvatski svjetionici doživjeli su preobrazbu i pretvoreni su u luksuzne smještajne objekte. U njima se isprepliću povijest i suvremena udobnost, pa posjetitelji mogu doživjeti duh prošlih vremena uz sve pogodnosti današnjice.

Zaključno

Hrvatski svjetionici nisu samo navigacijska pomagala. Oni su simboli bogate pomorske baštine, nijemi svjedoci priča o mornarima, neverama i vremenu koje prolazi. Bilo da ste zaljubljenik u povijest, nautički entuzijast ili tražite posebno putničko iskustvo, svjetionici Hrvatske obećavaju putovanje koje se ne zaboravlja.