2023 FLEX PLAN znači više fleksibilnosti na vašem ljetovanju! SAZNAJ VIŠE. 

Zatvori

Komiža: Grad kojeg su osnovali ribari

18. siječnja, 2022

Komiža: Grad kojeg su osnovali ribari Blog

Komiža je destinacija iz snova za sve jedriličare i turiste, ali i lokalce koji se trude sačuvati njene čari od utjecaja posjetitelja kako bi otok Vis ostao u izdanju kakav je bio u doba Jugoslavije.

Ovaj grad njeguje svoju tradiciju iz antičkih vremena, nudi autentično iskustvo i prihvaća ribarski zanat koji mu je dao slavu. No da bi došli do toga kako je Komiža već stoljećima ribarsko središte, moramo prvo upoznati otok koji je udahnuo život ovom koćarskom gradu.

Komiža na otoku Visu

Komiža se nalazi na otoku Visu, najudaljenijijem naseljenom otoku hrvatske obale, strateški smještenom na otvorenom moru. Okružen brojnim otočićima i hridima, Vis se nalazi pored poznatije Korčule, a od Hvara ga dijeli Hvarski kanal.

Yachts in Komiža.jpg
Komiža je idealno mjesto za sve ljubitelje nautike

Kao relativno malen otok od samo 90 kvadratnih metara, Vis je nastanjen još od 3000. g. pr. Kr. Grčki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issa na ovom otoku u 4. st. pr. Kr. Njime su vladali i Liburni u 1. st. pr. Kr. kada je osnovana Komiža kakvu je znamo danas. Utjecaj Venecije na Vis je i dan danas jako izražen.

Nakon talijanske vladavine, habsburgovaca i talijanske okupacije tijekom prvog svjetskog rata, Vis je konačno postao dijelom Kraljevine Jugoslavije u 1921. Viška strateška lokacija najbolje dolazi do izražaja u slučaju jugoslavenskog partizanskog vođe Maršala Josipa Broza Tita koji je odabrao Vis kao glavno sjedište tijekom drugog svjetskog rata. Nakon rata, Jugoslavenska Narodna Armija je nastavila koristiti Vis kao jedno od glavnih pomorskih baza, čime je otok bio zatvoren za strane posjetitelje do 1989.

Jednom kad se otok otvorio za turiste u 90-ima, teško je bilo odolijeti njegovom jadranskom šarmu. Pored agrikulture, ribarenja i prerade ribe, turizam je postao jedan od vodećih otočkih industrija.

Komiža - grad kojim vladaju ribari

Iako je otok Vis vidio raznih vladara i bio okupiran više puta, oduvijek se zna da su njime u stvari vladali ribari. S obzirom na sve okolnosti – nije ni čudo.

Komiža se nalazi na zapadnoj strani otoka Visa u komiškoj uvali. Od ostatka otoka odvojena je brdom Hum, koje je sa svojih 600 metara najviši vrh na otoku. Upravo zbog izoliranosti od ostatka otoka i ograničenih agrikulturnih dobara, stanovnici Komiže su bili primorani okrenuti se bogatstvu iz mora. Zbog bogatstva plavom ribom to je bilo i najsigurnije rješenje. Otok Jabuka koji je relativno blizu obiluje tunom, dok se jastozi i kvalitetna bijela riba nalaze u Viškom arhipelagu. Time se Komiža oduvijek smatra mjestom gdje je rođeno ribarenje na istočnom Jadranu.

Dok se u zapisima Komiža spominje još u 1145., vjeruje se da su benediktinci s otoka Biševa stigli još i ranije te sagradili romaničku crkvu i samostan danas poznatiji kao Župa sv. Nikole. Komiža je također prvi hrvatski grad kojeg je posjetio papa. Papu su na Komižu doveli ribari koji su ga prevezli od Palagruže na Komižu kada ga je uhvatila oluja na putu za Veneciju.

Komiška ribarska industrija je bila poznata i pod mletačkom vladavinom u srednjem vijeku te se profit kojeg je grad ostvario ribarenjem koristio da se financira izgradnja građevina tog doba. U 16. stoljeću uhvaćeno je više od 3 milijuna sardina u jednom danu!

Tijekom 16. stoljeća, komiški ribari su sagradili nevjerojatan ribarski brod namijenjen za dugotrajne ribarske ekspedicije na otvorenom moru. Naime, ‘Gajeta Falkuša’ dobila je ime po tradicionalnom dalmatinskom ribarskom brodu ‘gajeta’, a falkuša je ustvari njena podvrsta. Specifično za Jadran i Sredozemlje, ovi ribarski brodovi nude jaču brzinu jedrenja i olakšan transport ribe. Jedrilica je bila dugačka od 8 do 9.5 metara i široka do tri metra. Zahvaljujući ‘falkovima’ (uklonjive daske koje služe za prilagođavanje visine broda) brodovi Gajeta Falkuša su mogli izdržati put od 42 nautičke milje izneđu Visa i Palagruže gdje se nalazilo pregršt sardina. Neki zapisi pokazuju da su ribari koristili ove brodove i za udaljenije destinacije poput Malte!

Komiža promenade.jpg
Komiža se nalazi na zapadnom dijelu otoka Visa. 

S posadom od pet članova, više od 100 falkuša djelovalo je u komiškom zaljevu u 16. st. Budući da je more gomilalo brodovima, bilo je nemoguće dodijeliti najbolje pozicije za hvatanje ribe. Stoga se u 1953. održala prva ‘Komiška regata’ koja je pobjednike nagrađivala sezonskim najboljim pozicijama za hvatanje ribe.

Zadnja falkuša potonula je u oluji 1986., a njeni ostaci mogu se pronaći u Ribarskom muzeju u Komiži. Važnost ovog broda potvrđuje i činjenica da je 1998. predstavljao Hrvatsku na Svjetskoj izložbi EXPO u Portugalu i da je uvršten u popis hrvatske kulturne nematerijalne baštine.

Najveći porast ribarske industrije Komiža je doživjela pod austrijskom upravom. Na početku 20. st. grad se mogao pohvaliti sa čak sedam tvornica za preradu ribe od kojih je najveća (Fratelli Mardešić) izvozila sardine u Ameriku. No nakon pada Austro-Ugarske monarhije ribarski je uspjeh znatno opao. Komiški ribari su bili primorani tražiti druga mjesta da iskoriste svoju struku i mnogi su migrirali u Sjevernu Ameriku, posebno Kaliforniju. U San Pedru ima deset puta više Komižana nego što ih je danas u Komiži. Na početku 20. stoljeća u ovom otočkom gradu bilo je preko 5000 stanovnika. Danas ih je u Komiži samo 1500!

Vis je u doba drugog svjetskog rata bio izoliran kao vojna zona, zbog čega su se mnogi Komižani preselili na kopno. S njima se zatvorilo i posljednje postrojenje za preradu ribe. Godine 1993. općina Komiža se ponovno izgradila te je 1997. dobila status grada. Danas je u gradu Komiži oko 60ak profesionalnih ribara.

Dan sv. Nikole u Komiži

Već stoljećima se na dan sv. Nikole, koji je ujedno i dan grada Komiže, drveni brod prinese kao žrtva paljenica za zaštitu svih mornara i cijelog grada. Sv. Nikola, svetac zaštitnik grada oduvijek se smatra zaštitnikom mornara, ribara, putnika i trgovaca.

U drevnim vremenima, prvo bi se izvadili dragocjeni željezni dijelovi broda koji bi se zapalio. Dok bi jeftini drveni brod gorio, željezni dijelovi i čavli bi se sačuvali za novi brod. Danas nema potrebe takvog recikliranja za novi brod, ali su lokalci odlučili sačuvati tu tradiciju kao znak štovanja nebeskog zaštitnika. Komižani gledaju na taj običaj kao posljednje zbogom brodovima koji su donosili život u grad već stoljećima.

Zašto ploviti u Komižu?

Živopisna ribarska povijest Komiže je samo jedan razlog zašto biste plovili u ovaj otočki gradić na Vašem idućem charteru. Međutim, ako želite otkriti više, obavezno posjetite Ribarski muzej u Komiži koji se nalazi na samoj obali u tornju iz 16. stoljeća.

Još jedna prednost? Komiža je smještena pet nautičkih milja od Modre špilje na otoku Biševu. Jedinstveni prirodni fenomen je „ceruelan“ nijansa koja krasi modru špilju dok se zrake sunčevog svjetla probijaju kroz njen otvor. Time je špilja postala najtraženija turistička destinacija u Dalmaciji!

Posjet Komiži ne može proći bez da svjedočite njenoj militantnoj povijesti. Kao vodeća vojna baza Jugoslavenske narodne armije u drugom svjetskom ratu, Komiža obiluje utvrdama, vojnim podzemnim željeznicama i tunelima, a to sve možete razgledati i dan danas.

I kao vrhunac na kraju – jeste li znali da je Svjetska organizacija za zaštitu prirode proglasila Komižu jednom od 10 posljednjih “rajskih oaza Mediterana”. To bi bilo to od nas.

Planirajte svoje jedrenje s našim stručnjacima za odmor!

Planirajte svoje jedrenje s našim stručnjacima za odmor!

Podijelite detalje jedrenja sa svojim stručnjakom za odmor, a on će vas nazvati i pomoći vam vezano uz bilo koju temu oko koje trebate pomoć.

Prosječno vrijeme odaziva: 30 min .