Kornati – raj za nautičare
Sadržaj
Irski dramatičar George Bernard Shaw rekao je da je Bog okrunio svoje djelo kada je stvorio Kornate “od suza, zvijezda i daha posljednjeg dana stvaranja”. Nije ni čudo zašto su Kornati često cijenjeni kao raj za nautičare, jer goli otoci i otočići plutaju na Jadranskom moru poput labirinta stvorenog za ljubitelje mora.
Ovaj sanjivi otočni arhipelag, najgušći na Mediteranu, smješten je uz sjevernu obalu Hrvatske, nedaleko od poznatog turističkog grada Zadra, zapadno od UNESCO-vog dragulja Šibenika, i nedaleko od ribarskog grada Murtera. Njegova blizina poznatim destinacijama na hrvatskoj obali, a ponajviše Marini Kornati u Biogradu, čini ga jednostavnim za putovanje svima koji se upuštaju u jadransku avanturu.
Raznolikost krša i iznimni krajolik arhipelaga pomogli su u sticanju statusa nacionalnog parka 13. kolovoza 1980., iako je prvi pisani prijedlog da se ovaj nautički dragulj proglasi takvim stigao desetljećima ranije, 1965. Stoga 89 nenaseljenih otoka, otočića i grebena čini netaknutu površinu od 217 km2 unutar nacionalnog parka, a najveća širina arhipelaga unutar granica parka je 6 kilometara.
Na moru ćete se diviti geološkim osobinama koja su postala obilježje Kornata - visokim okomitim liticama ili "krunama", kako ih zovu stoljećima. Kornatski krajolici možda su najimpresivniji na otvorenom moru. Najviši je Klobučar (80 metara), slijede Mana (65 metara), Rašip Veliki (64 metara), Obručan (50 metara), te Piškera (45 metara). Najdublja kruna također se nalazi na Piškeri, te uranja 90 metara duboko u more.
Još jedan prirodni fenomen pod nazivom „Ploča“, „Vela ploča“ ili „Magazinova škrila“ također privlači posebnu pozornost na brojne krške oblike Kornata. Ovaj geološki fenomen vjerojatno je uzrokovan odronom nakon snažnog potresa. Širine između 63 i 86 metara, te 160 metara dužine, odnosno ukupne površine 9100 četvornih metara, nalazi se ispod najvišeg vrha Kornata, Metline ( 237 metara), naginjući se prema moru. Nažalost, do danas nitko ne može točno potvrditi kada se ovaj fenomen dogodio.
Kornatsko podmorje je netaknuto i prozirno jer svjetlost prodire duboko u njega, stvarajući jedinstveno stanište za ribe i razne živopisne koralje. Do danas su u nacionalnom parku zabilježene 353 vrste algi i 3 vrste morskog cvijeća, kao i oko 850 vrsta životinja, uključujući 61 vrstu koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta poliheta, 61 vrsta deseteronožaca, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
Ali zašto su sami Kornati tako ogoljeni? Priča se da su na Kornatima nekada rasle guste šume hrasta crnike i bora koje su za vrijeme Ilira posječene za pašnjake i oranice. To je u konačnici rezultiralo krčenjem šuma koje su se pretvorile u stjenovite krajolike koje ćete vidjeti danas. Možda nećete vjerovati svojim očima kada saznate da je na kornatskoj neplodnoj zemlji do sada zabilježeno više od 650 biljnih vrsta, koja prvenstveno nudi utočište rijetkim vrstama ptica. Kornati također osvajaju nautičare bez obzira na godišnje doba jer dočekuju između 2600-2700 sunčanih sati godišnje!
Kada bi imenovali najpopularnijie uvale u arhipelagu, nekoliko ih se ističe svojim položajem i sadržajima. Opat se, primjerice, nalazi na najvećem otoku arhipelaga, Kornatu. Uz istoimeni restoran koji svjedoči o lokalnoj kuhinji usmjerenoj na morske plodove, također nudi i koktel bar gdje možete utažiti žeđ nakon dugog dana na moru.
Ako ste ljubitelj pogleda, Levrnaka je najviši otok u arhipelagu (117 metara) i nalazi se jugozapadno od Kornata. Plaža Lojena umiruje sedefastim šljunkom i pješčanim dnom, te ovaj jednostavan lokalitet i ne nudi puno više od toga – samo nekokliko kuća može se naći na ovom otoku!
Ipak, srce Kornata nalazi se na otoku Žutu, između otoka Pašmana i Kornata. Ovaj relativno maleni otok (svega 2 km) nudi punu ponudu, od berbe maslina, smokava i grožđa do marine sa 120 vezova, sportova na vodi i vrlo cijenjenog ribljeg restorana Fešta. Najpoznatije uvale na Žutu su Strunac i Golubovac, iako je veći dio otoka hvaljen zbog svojih zaštićenih uvala savršenih za nautičare.
Zahvaljujući svom podmorju, Kornati vrve nautičkim aktivnostima, posebice ronjenjem. Ako odlučite protegnuti noge na kopnu, planinarenje i promatranje ptica dva su cijenjena, ali i osnovna načina kako prigrliti nenadmašne otočke krajolike.
Kornati obiluju i spomenicima kulture. Život na Kornatima nekoć se vrtio oko polja Tarac na najvećem otoku Kornatu, koje je bilo prvo kolonizirano mjesto na otoku. Ovdje je u 6. stoljeću na vrhu brda izgrađena tvrđava Toreta koju možete posjetiti i danas. Također možete posjetiti kršćansku baziliku iz bizantskog doba u podnožju tvrđave Toreta ili crkvicu iz 1560. godine izgrađenu samo za ribare na otoku Pišerka, jedinu poznatu te vrste na Jadranu.
Od 2019. godine na području općine Murter-Kornati živi oko 2.113 stanovnika, a na otocima se nalazi oko 300 kuća. Devedeset posto vlasnika su stanovnici otoka Murtera.
Krajem 19. stoljeća Murterini su otkupili otoke od plemića i ogradili posjede drevnim umijećem suhozida, odnosno vrijednim spomenicima ljudske marljivosti i umijeća. Samo na otoku Kornatu ima oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini nacionalnog parka 330 kilometara kojima možemo svjedočiti i danas.
Kornati se mogu pohvaliti i samo jednim svjetionikom, Tajerskim Sestricama, izgrađenim 1876. godine. Prepoznatljive po svojim crvenim i bijelim prugama, Tajerske Sestrice jedinstveno su smještene na malom šumovitom otočiću u arhipelagu.
Kornati nisu preplavljeni stopama turista, niti su prožeti užurbanim odmaralištima i letcima koji zasipaju puteve nudeći natjecateljske izlete brodom. Umjesto toga, Kornati su mjesto gdje vaša jedriličarska duša dolazi u mir s morem, autentičnošću hrvatskih običaja i svakodnevnicom u najjednostavnijem obliku.
Jeste li spremni istražiti dragulje hrvatske obale bez premca? Kontaktirajte naše čarter stručnjake kako biste odabrali najbolju jahtu za vašu jedriličarsku avanturu, od jednog jedinstvenog hrvatskog otoka do drugog.