Hrvatski izumitelji: Faust Vrančić, Nikola Tesla, Slavoljub Penkala, Mate Rimac

Hrvatska je možda mala država koja broji manje od 4 milijuna stanovnika, ali uvijek pokazivala svoju veličinu na razne načine: bilo da se radi o sportskim uspjesima ili kroz umove genija koji su svojim izumima obilježili čovječanstvo.

Za neke od njih ćete se iznenaditi da imaju hrvatsko podrijetlo, stoga upoznajte neke od hrvatskih genija koji su učinili Hrvatsku prepoznatljivom a svijet su inspirirali svojom briljantnošću.

UPOZNAJTE HRVATSKE IZUMITELJE

Faust Vrančić

Rođen 1511. godine u Šibeniku, Faust Vrančić se povezuje sa prvim tehničkim otkrićima. Istraživao je leksikografiju, filozofiju, teologiju i tehnologiju, a bio je krucijalni građevinar i nacrtni crtač Hrvatske tijekom 16.-tog i 17.- tog stoljeća. Nadalje, najpoznatiji je hrvatski lingvist, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup.

Nakon studiranja humanističkih znanosti u Požunu (staro ime za Bratislavu), nastavio je s filozofijom i pravom u Padovi, te je postao dio bratstva svetog Jerolima u Rimu, gdje je bio tajnik Kralju Rudolfu 2. Tečan u 7 jezika, napisao je cjeloviti rječnik 5 europskih jezika- latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog koji je objavljen u Veneciji 1595.Najpoznatiji je po svojoj knjizi inovacija- Machinae Novae, koja je objavljena u Veneciji iste godine. Čak su francuski kralj Luj XII i toskanski vojvoda Cosimo II Medici bili mecene Vrančiću kako bi podržale njegov rad na knjizi. Machinae Novae uključuje 49 skica i projekata koji prikazuju 56 tehničkih inovacija i konstrukcija koje su napravljene u velikom formatu kako bi se skice što bolje prikazale. Ono što je potrebno posebno izdvojiti jest činjenica da je Vrančić predvidio viseće mostove, vjetroturbinu i Homo volans („Letećeg čovjeka“) te je zorno prikazao padobran. Bitno je za napomenuti da su se viseći mostovi počeli graditi tek krajem 18.tog stoljeća. U drugom izdanju Vrančićevog rječnika, 1606.-te godine dodan je češki i poljski, te ga je preimenovao u „Rječnik 7 različitih jezika“. Za te potrebe dodan je i „dalmatinski“ jezik kojeg obradio u sklopu hrvatskog. Ovaj rječnik utjecao je na pravopis hrvatskog i mađarskog, te je prvi rječnik mađarskog jezika.

Vrančić je napustio Rim 1615.-te, i svoje zadnje godine proveo je u rodnom Šibeniku. Na putu „do doma“, zaustavio se u Veneciji, gdje je objavio djelo naziva „Logica Nova“. Umro je Veneciji 27.02.1617., a pokopan je u crkvi Sv. Marije na otoku Prviću kraj Šibenika.

Kako bi se odala počast jednom od najvećih hrvatskih umova, hrvatski Sabor je 1992. utemeljio Državnu nagradu tehničke kulture Fausta Vrančića. Jednu godinu kasnije, postavljena je bista ispred tehničkog muzeja Nikola Tesla, dok se u Šibeniku svake godine održavaju Dani Fausta Vrančića.

Nikola Tesla

Kada se priča o hrvatskim izumiteljima, nemoguće ne spomenuti najvećeg- Nikolu Teslu. Kako ne biste mislili da je ovdje riječ o „cool“ električnim automobilima, ovdje je riječ o čovjeku koji je na neki način omogućio i postavio temelje kako bismo danas mogli koristiti Tesla automobile ali i druge električne uređaje. Srpskog podrijetla, Tesla je rođen 1856. u Smiljanu, nedaleko od Gospića. Rado je isticao svoje „srpsko podrijetlo i hrvatsku kao domovinu“. Nakon studiranja u Pragu i Grazu, uslijedio je veliki iskorak u njegovoj karijeri- započeo je raditi u tvrtki u Budimpešti koja se bavila telefonijom.

Iza toga išao je u Pariz raditi za Continental Edison Company i to prije nego je došlo do otkrića rotirajućeg magnetskog polja 1882. Zatim je radio na prototipu njegovog poznatog indukcijskog motora, inovaciju za koju u Europi nije bilo sluha te je dočekana sa nezainteresiranošću. 1884.te godine Nikola Tesla nastavio svoju karijeru u New Yorku, te je zajedno sa Thomasom Edisonom razvio više od 40 patenata za AC generatore, motore i transformatore, koje je George Westinghouse kupio za 1 milijun dolara. Teslinu tehnologiju implementirao je u radio i televizore, fluorescentna osvjetljenja, lasere, bežičnu komunikaciju, bežičnu izmjenu struje, robote, turbine… Poznat je kao otac modernog višefaznog elektroenergetskog sustava i patentirao je više od 700 inovacija tijekom svog života. Čak je prije Roentgena eksperimentirao sa rendgenskim zrakama!

Dvije godine prije nego je objavljena njegova biografija „Moje inovacije“  Tesla je zaprimio je Edison medalju- najveće priznanje Američkog društva inženjera elektrotehnike“, a 1926.-te dobio i počasni doktorat na Sveučilištu u Zagrebu! Nikola Tesla je umro u New Yorku 7. siječnja 1943. godine u 86.toj godini. Njegovi papiri, diploma i priznanja i bilješke su zaštićene i donirane Muzeju Nikoli Tesli u Beogradu u kojem se danas mogu vidjeti.

Slavoljub Penkala

Jedan od najbitnijih izumitelja s početka 20.tog stoljeća, Slavoljub Penkala rođen je 1871.  kao Eduard Penkala na području današnje Slovačke. Otac mu je bio Poljak a majka Nizozemka. Unatoč interesu za mehaniku, Penkala je ispoštovao očeve želje i studirao medicinski fakultet, a zatim je upisao i diplomirao na Kraljevnom tehničkom fakultetu u Dresdenu. Penakla i njegova žena Emilia, koju je upoznao tijekom studija, sele se u Zagreb gdje otvara svoju prvu radionicu. Tijekom vremena dodao je „Slavoljub“ kako bi se što bolje infiltrirao kao Hrvat, te je nakon toga započela njegova karijera tijekom koje je razvio više od 70 inovacija na području mehanike, kemije, fizike i avijacije. Osim izuma zbog kojeg je stekao popularnost- automatske mehaničke olovke (1906.), Slavoljub Penkala je radio na razvijanju termosice i rotirajuće četkice za zube.

Nakon što upoznavanja s braćom Moster 1906.-te, osnovali su Penkala- Edmund Moster & Co u Zagrebu, a bavili su se proizvodnjom automatskih mehaničkih olovaka, nalivpera i drugih pribora za pisanje i to prema Penkalinim patentima i nacrtima. Tvrtka je uskoro postala jedan od najvećih manufaktura koja se proizvodi pisaći pribor, a mehanička olovka postigla je uspjeh u više od 70 država. Penkala je također patentirao, odnosno finalizirao razvoj anodne baterije, lijekove za reumatizam, deterdžent za rublje pa čak vagonskih kočnica. Također je značajno bio uključen u razradu materijala za gramofonske ploče, a dodatno je patentirao gramofonsku iglu sa produljenim vijekom trajanja.

Penkala se bavio i kalkulacijama i nacrtima turbinskih kotača, helikopterskog propelera a patentirao je  lebdjelicu hovercraft puno prije nego je prvi stroj zapravo konstruiran. 1908. godine, započeo je sa gradnjom prve letjelice na zagrebačkoj Kajzerici koja je posljedično postala prva avionska pista u Hrvatskoj.

Mater Rimac

Uz Nikolu Teslu, vjerojatno, trenutno najpopularnije ime kada se priča o hrvatskim inovacijama. Mate Rimac moderni je čarobnjak hrvatskih inovacija, zahvaljujući električnih sportskih automobila Rimac automobili i high-tech električnih bicikli Greyp Bikes.  U svojih 33 godina, hrvatski poduzetnik iz Livna, postao je globalna zvijezda automobilske industrije, discipline u koju je bio zaljubljen od malih nogu. Mater Rimac odrastao je u Samoboru gdje je razvio sklonosti prema automobilima dok je gledao kako napreduje tvrtka njegove obitelji. Nakon toga upisuje strukovnu školu za mehatroniku koja je kombinirala discipline iz računarstva, mehanike i elektrotehnike.

Tijekom svojih tinejdžerskih godina, osvaja brojne nagrade u natjecanjima na temu elektrotehnike. Ovo je 2009.- te godine dovelo do pokretanja tvrtke Rimac Automobili, tvrtke koja je osnovana u garaži, a prve dvije godine postojanja Mate Rimac bio jedini zaposlenik tvrtke. Danas, Rimac Automobili ima više od 900 zaposlenih. Inspriran Nikolom Teslom i njegovim invencijama, Rimac je imao želju dokazati kako električni automobili mogu biti brži i uzbudljiviji od konvencionalnih auta te 2013.te je predstavio Concept One supercar, što ga je uvrstilo na tržište ozbiljnih igrača na automobilskom tržištu. Nakon predstavljanja, Concept One je proglašen najbržim električnim autom na svijetu.

Iste godine, 2013.-te Rimac je osnovao električne bicikle Greyp Bikes za koje tvrdi da „mogu promijeniti svijet“. Centralni modul i eSim neprestano su online i prate navigaciju, podaci o kalorijama, potrošnji i slično, dok paralelno analiziraju sve te podatke. Prototip drugog automobila Nevera, lansiran je u kolovozu 2021, koji obećava „ultimativni doživljaj vožnje električnog hiperauta“. Cijela proizvodnja, kao i dizajniranje, konstruiranje događa se u Hrvatskoj.

Stoga nije neko iznenađenje da Rimac Automobili privlače broje investicije, kao što su one iz Proschea i Hyundai-Kie. Rimac automobili su nedavno postali dio Rimac Grupe, koja je podijeljena na dva dijela: Bugatti Rimac i Rimac Technology, tvrtke koje će i dalje nastaviti činiti pothvate koji automobilsku industriju pomiču naprijed.