Dalmatinske sorte crnog vina: Crljenak kaštelanski, Plavac mali, Dingač, Postup i Babić
11. kolovoza, 2022
Blog
In Vino Veritas (U vinu je istina) poznata je latinska fraza koja je pronašla svoj put u dalmatinske acapella pjesme, a kada se udubite u osebujne dalmatinske crne sorte vina koje se nalaze na ovim prostorima, nemamo iznenađenje.
Vino nalazi svoje mjesto na svakom dalmatinskom stolu za ručak ili večeru, kao što kruh i maslac idu zajedno u ostalim dijelovima svijeta. Bilo da se koristi za pijuckanje, okus ili pojačanje suštine tradicionalnog jela, vino je glavna namirnica dalmatinske kuhinje koja se spaja s najboljim trenucima u životu.
Hrvatska ima ukupno 130 autohtonih sorti vina, što može zvučati iznenađujuće, s obzirom da se ne uspoređuje često s popularnijim etiketama koje ćete pronaći u Francuskoj ili Italiji. Ali čak i kao pretpostavljeni autsajder vinskog svijeta, ima svoje adute. Jeste li znali da je jedna od najpoznatijih svjetskih sorti, najpoznatija u Kaliforniji, zapravo nastala upravo ovdje, u Dalmaciji?
Putovanje u otkrivanje dalmatinske sorte crnog vina
Crljenak kaštelanski
Poznatiji kao Zinfandel u Kaliforniji ili Primitivo u regiji Puglia u Italiji, Crljenak kaštelanski je stara, gotovo zaboravljena hrvatska sorta – sve dok se nije otkrilo da ima identičan genetski profil kao i daleko zastupljeniji 'Zinfandel'. Vrlo cijenjena sorta u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije Kaliforniji, zapravo potječe iz Dalmacije, što je otkrio tim znanstvenika prije samo nekoliko desetljeća. Naime, nakon višegodišnjih istraživanja u Kaliforniji, Italiji, a na kraju i Dalmaciji, znanstvenici su otkrili da je prvi trs s identičnim DNK zinfandelu otkriven u vinogradu Ivice Radunića u Kaštel Novom još 2001. godine! Priča se, dakle, kako ova dalmatinska sorta crnog vina ima zahvaliti za jedno od najpoznatijih vina u Kaliforniji, donijevši svoje ponovno rođenje i rebranding ne samo u Dalmaciji nego iu svjetskim vinskim krugovima kao izvorni Zinfandel.
Poznat kao otac plavca malog, Crljenak kaštelanski autohtona je sorta crnog crljenka koja se u Hrvatskoj uzgaja otkako se proizvodi vino, a pisani zapisi datiraju još iz 15. stoljeća. Ovo crno vino snažnog, punog i intenzivno dubokog okusa ima manje tanina od plavca malog, mekano je i pitko, s izraženom sortnom aromom bobičastog voća i začina. Za one koji žele kušati izvorni Zinfandel, najbolje je posjetiti kaštelanske vinograde Bedalov, Vuina, Krolo i Radunić.
Plavac Mali
Potomak Crljenka kaštelanskog, plavac mali najrasprostranjenija je sorta crnog grožđa u Dalmaciji. Plavac mali u doslovnom prijevodu znači "mali plavac", zahvaljujući malim plavim grozdovima koje rađaju trsovi. Savršeno prilagođen vrućoj mediteranskoj klimi, plavac mali najbolje se uzgaja na obroncima poluotoka Pelješca (područja Dingač i Postup, prvi u Hrvatskoj koji imaju svoje nazive), Svete Nedilje i Medvid Boda na Hvaru te Murvice na otoku Braču. Ove surove južne padine izložene su suncu kako bi se osigurala puna, snažna i zdrava vina izvrsne kvalitete - s dugim rokom trajanja.
Vina plavca malog bogata su taninima s visokim udjelom alkohola od 13 do 16 posto. Lagano slatkast zahvaljujući ovoj kombinaciji visokog alkohola, tanina i glicerola, plavac mali je bogatog i punog tijela prepoznatljivog mirisa sa slatkim notama suhog voća, blagim aromama višnje, borovnice i suhih šljiva te mošusa. Ako sazrijeva u barrique bačvama, arome prožimaju tamnu čokoladu, kavu, vaniliju i papar, a grubi tanini zaokružuju se i omekšavaju. Najpopularniji proizvođači plavca malog su Miloš i Bura na Pelješcu, Plenković, Tomić i Duboković na Hvaru te Stina i Baković na Braču.
Dingač
Često nazivan i ‘kraljem hrvatskih crnih vina’, Dingač dolazi od sorte plavac mali i uzgaja se upravo na suncem okupanim obroncima poluotoka Pelješca. Jugozapadno okrenuti, pelješki obronci diče se krškim terenom s tankim slojem zemlje, a kada se susreću s 2800 sunčanih sati svake godine, daju moćno i kvalitetno crno vino. Dingač je tako jedan od najekstremnijih uvjeta u kojima se plavac mali može uzgajati. Klasificirano kao "Vrhunsko vino" ili "Vino vrhunske kvalitete", priznato u Hrvatskoj, Dingač je tamnocrvene i ljubičaste boje s nijansama plave boje, s jedinstvenim bukeom koji ga izdvaja među ostalima. Punog je tijela, lagano gorak, trpak i čak je zaštićen Ženevskom konvencijom 1961. godine!Zapisi pokazuju da se Dingač uživa od 15./16.st.
Dakle, kamo otići ako ga želite kušati? Ivo Skaramuča vlasnik je najvećeg vinograda na području Dingača, dok je Mato Violić-Matuško, vlasnik vinarije Matuško, jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara.
Postup
Postup je još jedno iznimno crno vino na ovoj listi dalmatinskih sorti crnih vina, proizvedeno od grožđa plavca malog koji također potječe s osunčanih obronaka južne strane poluotoka Pelješca. Ovo kontrolirano zemljopisno podrijetlo također je zaštićeno prije više od 50 godina. Zanimljivo, Postup je često bio neopravdano zapostavljen i živio u sjeni poznatijeg vina Dingač, iako su dva susjedna vinogradarska lokaliteta na Pelješcu prilično slična. S istom kvalitetom i sličnim okusom kao Dingač, neki od najupućenijih poznavatelja vina teško ih razlikuju.
Postup se kao posebno vinorodno područje prvi put spominje u knjizi "Vina Banovine Hrvatske" iz 1940. godine, a 1967. godine Postup je drugo vino zaštićeno kao "kontrolirano zemljopisno podrijetlo" u Hrvatskoj, odmah nakon Dingača. Zasađen na putu prema najvećem poluotočkom gradu Orebiću, vinorodni kraj Postup diči se prekrasnim pogledom na Pelješki kanal, otočiće Badiju, Velu Sestricu i Korčulu. Pun, uravnotežen, voćnih aroma, u Postupu najbolje se uživa u Vinariji Dingač, Indijanu i Bartuloviću, da spomenemo samo neke.
Babić
I za kraj, ne možemo zaboraviti Babića, još jednu autohtonu sortu crnog grožđa koja se uglavnom nalazi u srednjodalmatinskom području. Babić je uz plavac i zinfandel među najzastupljenijim dalmatinskim sortama crnog vina. Tradicionalno u šibenskom i primoštenskom vinogorju, gdje se uzgaja već dvije tisuće godina, o čemu svjedoče oporuke iz davnih vremena, babić je i danas gospodarski najznačajnija sorta na ovim prostorima. Ovo vino je također vrhunske kvalitete kada se uzgaja u ekstremnim uvjetima, na strmim, kamenitim i sunčanim padinama. Iako je Babić srodnik plavca malog, od plavca se razlikuje po tome što dobro čuva kiselost, što ova vina čini živahnijima. Postoje dvije vrste sorti - Babić mali (mali) i Babić veliki (veliki), jer se razlikuju po veličini grozda. Babić mali ima veću sposobnost akumulacije šećera pa je ovo vino nešto punije i s više alkohola. Vino punog tijela plavkasto-crvene boje ugodne je voćne arome i pitko je - osobito uz oštrije sireve i pršut.
Možda najpoznatije mjesto za kušanje Babića je Testament, s organskim vinogradima i kušaonom u malom mjestu Jadrtovac s pogledom na Jadransko more i Šibenik. No, tu ćete pronaći i Vinoplod, koji je nedavno kupio poznati brend Badel, koji je redizajnirao Crveni Babić, nekada standard izvrsnosti u hrvatskom vinarstvu. Grožđe za Crveni Babić dolazi s istog položaja Jadrtovac, a obnovljeni Crveni Babić pridonio je revitalizaciji ovog plemenitog i autohtonog vina i grožđa.
