Sorte dalmatinskih bijelih vina: Pošip, Vugava, Grk, Debit
24. kolovoza, 2022
Blog
Vino je najciviliziranija stvar na svijetu, rekao je Ernest Hemingway – i u Dalmaciji je ono način života.
Proizvodnja vina u Dalmacija datira 2,500 godina unazad u doba kada su grčki doseljenici prerađivali grožđe u ovaj popularni sok na Korčuli, Visu i Hvaru. S obzirom da danas postoji oko 130 domaćih sorti u državi, ne čudi što tu tradiciju nasljeduju mnogobrojni čuvari grožđa bez obzira na to gdje se nalaze u Hrvatskoj i koju vrstu proizvode. Područje Dalmacije je nevjerojatno unikatno u vinskoj povijesti Hrvatske i to ne samo zbog originalnog Zinfandel koji potječe iz ovih krajeva. Danas ćemo upoznati sorte dalmatinskih bijelih vina koja će komplementirati jadransku kuhinju na Vašem idućem jedrenju.
U regiji u kojoj vlada morska prehrana, koja od ovih dalmatinskih vina ćete izabrati uz Vaše iduće jelo?
Pošip
Dr. Marcel Jelaska iz Instituta za jadranske kulture istražuje podrijetlo Pošipa koje se spominje u legendi iz 19. stoljeća: Divlja loza s izvanrednim okusom i neobičnom aromom bila je otkrivena. Loza je zasađena u obližnji vinograd, umnožena i potom dodijeljena vinogradarima iz Smokvice i Čare na otoku Korčuli. Pošip se uzgajao, brao i miješao s ostalim bijelim vrstama sve dok se jedan vinogradar iz Smokvice nije upustio u proizvodnju koristeći samo grozdove Pošipa. Nakon godina istraživanja i brojnih eksperimenata, agronomist Marcel Jelaska i enolog Ljubo Rumora započeli su pokret očuvanja kontroliranog podrijetla vrste. 1967. Pošip je bio proglašen prvoklasnim bijelim vinom u Jugoslaviji. Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zeljopisnim podrijetlom i najplodnije je na Korčuli u poljima Čare I Smokvice. Međutim, ono se može naći I na susjednim otocima I duž dalmatinske obale. Očuvan kao jedna od hrvatskih autohtonih sorti grožđa, Pošip je obično jak i pun tijela, s karakterističnom aromom suhih marelica i smokava. Ima boju od zelenkasto-žute do žute i ostavlja debeo trag unutar boce. Upečatljiv postav uz aromatična morska jela, pošip je jedno od najtraženijih bijelih vina u Hrvatskoj. Možda ga najbolje poznajete kao Pošip Čara ili ste ga kušali iz vinarije Grgić na Pelješcu.
Vino je najciviliziranija stvar na svijetu, rekao je Ernest Hemingway – i u Dalmaciji je ono način života.
Grk
Iako se ne zna je li ime dobio po svom profinjenom gorkastom okusu ili po Grcima koji su se početkom 3. stoljeća prije Krista naselili na otoku Korčuli, Grk je jedna od najvažnijih bijelih sorti vina u Hrvatskoj - a stručnjaci vjerujuju da mu treba posvetiti više pažnje. Grk je bijelo vino proizvedeno od istoimene autohtone sorte vinove loze, a najbolje uspijeva u pješčanim vinogradima Lumbardskog polja na otoku Korčuli, odakle i potječe. Grk je također u bliskom srodstvu s Crlenjakom ili Tribidragom (kojeg možda bolje poznajete kao Zinfandela), roditeljem Plavca Malog. Grk je jedinstvena sorta koja se ne može sama oprašiti – ali to nije sve. Grk je posebno vrijedan jer raste u pjeskovitom tlu, zbog čega je dio trsova preživio filokseru koja je krajem 19. stoljeća poharala talijanske i francuske vinograde, a početkom 20. stoljeća hrvatske. Posljedice su bile posebno strašne na dalmatinskim otocima, zbog čega su stanovnici koji su se bavili vinarstvom bili prisiljeni iseljavati u inozemstvo. Bio je to kraj tadašnjeg Grka koji je nekada bio među vodećim bijelim sortama u Dalmaciji. Danas je Grk ponovno oživio, ali raste tek na manje od 50 hektara. Uz bogatu vinogradarsku tradiciju, suvremenu tehnologiju i enologiju, Grk se oblikuje u suho vino izrazite osobnosti, prepoznatljivo po svijetlozelenkastoj i žutoj boji sa zlatnim odsjajima, naglašenim sortnim aromama i mirisima. Karakterizira ga bogat, harmoničan, zaokružen okus s blago gorkastim završetkom. Grk preferira sve plodove mora, posebno kamenice, a dobro se slaže i s jelima od bijelog mesa, a može poslužiti i kao aperitiv. Možda ćete ga najbolje prepoznati po vinarijama Bire i Zure u Lumbardi.
Vugava
"Na otoku Visu proizvodi se vino kakvom nijedno drugo vino nije ravno." O kojem je točno vinu govorio grčki povjesničar i geograf Agatarhid, nikada nećemo znati sa sigurnošću, ali nakon što smo probali ovo Vugavu, uvjereni smo da se radi baš o njoj. Vugava, također poznata kao 'Bugava' ako ste Višanin, je još jedna cijenjena dalmatinska bijela sorta vina, najrasprostranjenija na otoku Visu. Jedna od najstarijih autohtonih sorti vinove loze u Hrvatskoj, Vugava se na otoku uzgaja od davnina. Mnogi smatraju da je središte Vugave na otoku Visu - ali to ne znači da ga nema u drugim krajevima Dalmacije. Ovo vrhunsko bijelo vino proizvedeno od najkvalitetnijeg bijelog grožđa tradicionalno se uzgaja na pješčanim i kamenitim viškim brežuljcima. Ova sorta poznata je i po tome što rano dozrijeva - a uz nemilosrdno vruća ljeta u Dalmaciji, rezultiraju vinom s visokim udjelom alkohola i šećera, ali niskim kiselostima. Vino punog tijela s ugodnim voćnim mirisima, Vugava često podsjeća na prezrelo voće. Svježa je i pitka, a najbolje se slaže s plodovima mora, od školjki i lignji do škampa i ribe. Najviše se pije u Vinariji Lipanović na Visu ili Vinariji Stina na Braču.
No ova dalmatinska bijela vinska sorta ima još jedan adut. Naime, od grožđa vugave pravi se i dalmatinsko desertno vino prošek, koje se tradicionalno proizvodi sušenjem grožđa na mediteranskom suncu. Savršeno se sljubljuje s tvrdim sirevima i suhim kolačima, a smatralo se omiljenim pićem rimskog cara Dioklecijana!
Debit
Debit je autohtona sorta unutrašnjosti (Zagore) i sjeverne Dalmacije. Podrijetlo sorte je intrigantno, s obzirom na to da se 'Debit' odnosi na talijansko podrijetlo sorte 'Debito', što znači dug, što se opet odnosi na razmjenu robe ili korištenje debita kao valute u trgovini. Njegovo talijansko podrijetlo dokazuje se i njegovim drugim imenom, 'Puljižinac', što u prijevodu znači 'osoba iz Puglie'. Prvi pisani spomen debita nalazimo u Petterovom djelu "Dalmatien in seinen verschiedenen Beziehungen" iz 1857. godine pod sinonimom 'Debich.
Gospodarski list također navodi da je debit bio izložen na prvoj dalmatinskoj gospodarsko-obrtničkoj izložbi u Skradinu 1875. godine. Iznimno popularan prije stotinjak godina, posebice 1932. kada je Debit obitelji Bedrica bio jedno od šest najboljih vina u Toulouseu u Francuskoj, Debit je doživio značajan pad sve do 1990-ih kada su se stanovnici vratili u unutrašnjost Dalmacije nakon Domovinskog rata. Upravo za ovo vino hrvaski vinari osvajaju međunarodna priznanja, a radi se o 10. sorti u Hrvatskoj u distribuciji, uzgajanoj na 372 hektara. Uzgajani na skeletnim, dreniranim tlima krških ravnica i planinskih padina, a u novije vrijeme i u kraškim poljima, Debitovi vinogradi nalaze se na pola puta između obale i krševitih brežuljaka na granici s Bosnom i Hercegovinom. Debit se uzgaja u prominskom i drniškom vinogorju, a često se miješa s vinskim sortama Plavina i Lasina, osobito u unutrašnjosti Šibenika i okolici Skradina. Ovo grožđe kasno dozrijeva zahvaljujući vrućim rujanskim i toplim listopadskim danima, a prohladne noći i vjetrovi s Dinare daju mu lijepe kiseline. Kasna sorta visokih prinosa, Debit je lagano, ugodno vino karakterističnih sortnih aroma. Sjaji u zlatnoj i žutoj boji i često se poslužuje uz mladu janjetinu, bijelu ribu i druga jela od morskih plodova. Vinarija Bibich danas je nedvojbeno najpopularniji proizvođač Debita.
